Arthur Schnitzler: Kolo

Zabranjeno za licemjere!

Schnitzlerova drama Kolo (Reigen) ima značajno mjesto u povijesti kazališnih skandala. Napisana na samom kraju 19. stoljeća, u znamenitom fin de siecleu, a izdana početkom dvadesetog, odmah po objavi prodana je u senzacionalnih 40 000 primjeraka, da bi vrlo brzo, zbog nemorala, bila zabranjena. Drama je svojim seksualnim i za svoje vrijeme nevjerojatno eksplicitnim sadržajem podigla na noge moralne čistunce i donijela svom autoru niz problema. Na praizvedbu se čekalo do 1920. godine, kad se dogodio novi skandal, nakon kojega je Schnitzler optužen kao židovski pornograf, a trauma je bila tolika da je on sam zabranio dalje izvođenje svoje drame u zemljama njemačkog govornog područja.

Kolo predstavlja mehaničko promiskuitetno ljubavno kolo i govori o seksualnosti kao središnjoj pokretačkoj snazi društva.  U njoj nalaze mjesto baš svi društveni slojevi tadašnjeg Beča, od prostitutki, vojnika i sitnih sluškinja, pa do grofova i uglednih gospođa i ma kolike socijalne razlike bile među njima u krevetu su svi jednaki. Svi su pohotni, opsjednuti seksom i nevjerni, prostitutka kao i fina udana gospođa. Naravno da u vremenu koje je ćudoređe i obiteljske vrijednosti promoviralo kao vrhunsku vrijednost ovakva društvena pljuska nije mogla proći nezapaženo pa je društvo privatnih poroka i javnih vrlina Schnitzlera osudilo gotovo kao državnog neprijatelja.

Premda je u svim svojim djelima, a potaknut  tada vrlo popularnim Freudovim učenjem, izrazito zainteresiran za seksualno ponašanje ljudskih jedinki u represivnom društvu, Schnitzleru seksualnost nije samo fiziološka kategorija.  U licemjernom svijetu ona postaje lakmus papir cijelog društva kroz koji se manifestira puno više od intimnog odnosa dvoje ljudi. Umjesto intimne, seksualnost u njegovom djelu postaje društvena kategorija i žestoka kritika društvene hipokrizije.

Ništa bitno nije se promijenilo u 115 godina otkad je drama nastala. Bez obzira na sve društvene promjene i seksualnost danas eksplicitno prisutnu u svakom javnom mediju Schnitzlerovo Kolo i danas je neugodno iskreno i često bolno, i za društvo i za one koji svoj javni život i načela odvajaju od onog što privatno rade. To da ljudi često konzumiraju seksualni odnos i bez emotivnog angažmana i da su velike riječi o ljubavi, tako eksploatirane u poznatim sapunicama, najčešće prazne fraze čija je svrha gola konzumacija tjelesnog i nije baš u duhu proklamiranih društvenih vrijednosti. No, Schnitzlerova drama ne ogoljava svoje junake samo fizički, ona i danas može poslužiti kao slika ogoljenog društva razapetog između želja i društvenih normi. Ali, ako sudionici Kola imaju problema s realizacijom društvenih vrijednosti jedno im sigurno ne nedostaje: svoje privatne želje i strasti oni vrlo uspješno realiziraju. Više puta!

Pitanje koje ostaje nakon ove predstave koja je poslužila za mnoge poznate ekranizacije i kazališne izvedbe jest: što nam ( a to MI ste VI koji sjedite u publici) bolje ide: realizacija društvenih normi, ili privatnih želja?

To ćete, draga publiko, morati otkriti sami!

  Jasen Boko